Investicije će u Hrvatskoj iduće godine iznositi 73,1 milijardu kuna

Bez autora
Dec 12 2013

Investicije u Hrvatskoj u sljedećoj bi godini trebale biti teške 73,1 milijardu kuna, što je 7,6 posto više nego u ovoj godini, pokazuje Plan investicija za 2014., koji je Vlada usvojila na današnjoj sjednici. Od tog iznosa, 7,2 milijarde kuna država planirati uložiti u gospodarstvo iz proračuna, dok će preko javnih poduzeća investirati još 13,7 milijardi kuna. Velik dio toga novca trebao bi doći iz fondova EU. Kada je riječ o investicijama javnoga sektora, mahom se radi o ulaganjima u energetiku (blok C TE Sisak i TE Plomin C), željeznice (dionice pruga Dugo Selo – Križevci i Sveti Ivan Žabno – Gradec) i autoceste (most preko Drave kod Osijeka i brza cesta koja će Dalmatinu spojiti s Pločama). Država će, najavio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić, obnavljati i lučku infrastrukturu u Pločama i Splitu. Novcem iz Unijinih fondova sufinancirat će se i vodoopsrkbni projekti u Poreču, Sisku i Osijeku, te u Kninu, kao i odlagališta otpada Marišćina i Kaštijun.

Investicije će u Hrvatskoj iduće godine iznositi 73,1 milijardu kunaInvesticije u Hrvatskoj u sljedećoj bi godini trebale biti teške 73,1 milijardu kuna, što je 7,6 posto više nego u ovoj godini, pokazuje Plan investicija za 2014., koji je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.

Od tog iznosa, 7,2 milijarde kuna država planirati uložiti u gospodarstvo iz proračuna, dok će preko javnih poduzeća investirati još 13,7 milijardi kuna. Velik dio toga novca trebao bi doći iz fondova EU.

Kada je riječ o investicijama javnoga sektora, mahom se radi o ulaganjima u energetiku (blok C TE Sisak i TE Plomin C), željeznice (dionice pruga Dugo Selo – Križevci i Sveti Ivan Žabno – Gradec) i autoceste (most preko Drave kod Osijeka i brza cesta koja će Dalmatinu spojiti s Pločama).

Država će, najavio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić, obnavljati i lučku infrastrukturu u Pločama i Splitu. Novcem iz Unijinih fondova sufinancirat će se i vodoopsrkbni projekti u Poreču, Sisku i Osijeku, te u Kninu, kao i odlagališta otpada Marišćina i Kaštijun.

Država puno očekuje i od projekata javno-privatnog partnerstva (JPP), koji bi u sljedećoj godini trebali doseći vrijednost od 4,5 milijarde kuna.

Ipak, najveći doprinos rastu investicija trebao bi dati privatni sektor, od kojeg država očekuje da u sljedećoj godini investira 52,2 milijarde kuna. To je oko tri milijarde kuna više nego ove godine.

Sve to trebalo bi osigurati da Hrvatska u sljedećoj godini ostvari rast gospodarske aktivnosti od 1,3 posto, uvjeren je Grčić.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik