Investicije u Hrvatskoj u sljedećoj bi godini trebale biti teške 73,1 milijardu kuna, što je 7,6 posto više nego u ovoj godini, pokazuje Plan investicija za 2014., koji je Vlada usvojila na današnjoj sjednici. Od tog iznosa, 7,2 milijarde kuna država planirati uložiti u gospodarstvo iz proračuna, dok će preko javnih poduzeća investirati još 13,7 milijardi kuna. Velik dio toga novca trebao bi doći iz fondova EU. Kada je riječ o investicijama javnoga sektora, mahom se radi o ulaganjima u energetiku (blok C TE Sisak i TE Plomin C), željeznice (dionice pruga Dugo Selo – Križevci i Sveti Ivan Žabno – Gradec) i autoceste (most preko Drave kod Osijeka i brza cesta koja će Dalmatinu spojiti s Pločama). Država će, najavio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić, obnavljati i lučku infrastrukturu u Pločama i Splitu. Novcem iz Unijinih fondova sufinancirat će se i vodoopsrkbni projekti u Poreču, Sisku i Osijeku, te u Kninu, kao i odlagališta otpada Marišćina i Kaštijun.
Investicije u Hrvatskoj u sljedećoj bi godini trebale biti teške 73,1 milijardu kuna, što je 7,6 posto više nego u ovoj godini, pokazuje Plan investicija za 2014., koji je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.
Od tog iznosa, 7,2 milijarde kuna država planirati uložiti u gospodarstvo iz proračuna, dok će preko javnih poduzeća investirati još 13,7 milijardi kuna. Velik dio toga novca trebao bi doći iz fondova EU.
Kada je riječ o investicijama javnoga sektora, mahom se radi o ulaganjima u energetiku (blok C TE Sisak i TE Plomin C), željeznice (dionice pruga Dugo Selo – Križevci i Sveti Ivan Žabno – Gradec) i autoceste (most preko Drave kod Osijeka i brza cesta koja će Dalmatinu spojiti s Pločama).
Država će, najavio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić, obnavljati i lučku infrastrukturu u Pločama i Splitu. Novcem iz Unijinih fondova sufinancirat će se i vodoopsrkbni projekti u Poreču, Sisku i Osijeku, te u Kninu, kao i odlagališta otpada Marišćina i Kaštijun.
Država puno očekuje i od projekata javno-privatnog partnerstva (JPP), koji bi u sljedećoj godini trebali doseći vrijednost od 4,5 milijarde kuna.
Ipak, najveći doprinos rastu investicija trebao bi dati privatni sektor, od kojeg država očekuje da u sljedećoj godini investira 52,2 milijarde kuna. To je oko tri milijarde kuna više nego ove godine.
Sve to trebalo bi osigurati da Hrvatska u sljedećoj godini ostvari rast gospodarske aktivnosti od 1,3 posto, uvjeren je Grčić.